Majčino mlijeko je jedinstveno, specifično je potrebama ljudske vrste koja iziskuje blizak kontakt i učestalo hranjenje. Osigurava djetetu hranjive tvari dobre bioraspoloživosti i veliki broj bioaktivnih komponenti koje pridonose njegovoj imunološkoj zaštiti. Naziva se i „bijelim zlatom „ jer je visokokvalitetna i najjeftinija hrana za dijete.
Majčino mlijeko ne može se u potpunosti zamijeniti industrijskim mlijekom niti se proizvesti nikakvom drugom tehnologijom. Sastav majčinog mlijeka podudara se u 50% sa bebinim genetičkim materijalom, a sadrži mirise i okuse koje je beba mirisala i kušala u maternici.
Nutricijski sastav i količina su promijenjivi i prilagođavaju se rastu i razvoju djeteta.
Kolostrum ili „prvo mlijeko“ izlučuje se iz mliječnih žlijezda između 12.-16.tjedna gestacije pa do 5.dana nakon poroda. Idealan je za sitan bebin želudac a proizvodi se u volumenu od 10-100 ml na dan. Karakterizira ga visoka gustoća, a primarna mu je uloga zaštitna jer se lijepi za mukozu sluznice crijeva i doprinosi uspostavi bifidalne flore. Kolostrum sadrži manju koncentraciju laktoze i masti dok se u prijelaznom mlijeku posljedično povećava volumen tekućine, ugljikohidrata, masti i ukupna energetska vrijednost mlijeka. Važna je značajka zrelog mlijeka (koje se luči od 14.dana na kasnije) što mu sastav nije jednak na početku i na kraju podoja. Na početku podoja dijete dobiva tzv.“prvo mlijeko“koje je rijetko i plavkaste je boje budući sadrži više vode i ugljikohidrata i zadovoljava potrebe djeteta za tekućinom(majčino mlijeko sadrži 87,5% vode). Kako se podoj približava kraju tako mlijeko sadrži sve više masti,gušće je,a dojenčetu pruža osjećaj sitosti.S približno 750 ml dnevno majčino mlijeko osigurava dostatan energetski unos te se zadovoljavaju njegove potrebe za bjelančevinama.
Ukupni proteini u zrelom mlijeku čine 0,8%-1,0%,najniže od svih sisavaca, a dijele se na proteine sirutke i kazeina. Sirutka je lakše probavljiva i u ranoj fazi dojenja čini 90% dok kazein ima nutritivnu ulogu i čini 10%. U zrelom mlijeku sirutka je zastupljena sa 60%, a kazein s 40%, dok je u kasnijem dojenju njihov omjer izjednačen. Sirutka se isključivo nalazi u majčinom mlijeku, a njene frakcije kao što je laktoferin sudjeluje u apsorpciji željeza i djeluje antibakterijski. Imunoglobulini sudjeluju u sprječavanju nastajanja upala vezanih za rotaviruse, polioviruse i crijevne parazite.
Ugljikohidrati iz majčinog mlijeka osiguravaju 40% energetskih potreba djeteta, a majčino mlijeko najslađe je od svih sisavaca i sadrži 7,2 g /100 ml laktoze. Laktoza, mliječni šećer zajedno s oligosaharidima (nehranjive bioaktivne komponente), stimulira rast lactobacillusa bifidusa koji brani sluznicu tankog crijeva od kolonizacije enteropatogenim bakterijama.
Već jedna bočica adaptiranog mlijeka narušava odnos crijevne flore ,a za ponovnu uspostavu potrebna su 2-4 tjedna. Zato ne riskirajte s jednom bočicom!
Masti u zrelom mlijeku čine 3,5%-4,5% i zadovoljavaju 50% djetetovih potreba za energijom. Masti varijaju i teško ih je mjeriti,a sadržaj ovisi o punoći i ispražnjenosti dojki. Pušenje smanjuje količinu masti,a koncentracija masti veća je u noći i rano ujutro.
Mliječne masnoće većinom se stvaraju iz zaliha lipida u masnim i drugim tkivima majke, a manjim dijelom dolaze iz majčine prehrane.Kolesterol u humanom mlijeku ima jedinstvene metaboličke uloge i esencijalni je sastojak svih bioloških membrana, a važan je sastojak moždanog tkiva i neophodan je u stvaranju mijelinskog omotača zajedno s višestruko nezasićenim masnim kiselinama koje sudjeluju u razvoju retinalnog tkiva, živčanoj mijelinizaciji i kognitivnom razvoju. Upravo umjetno proizvedena mlijeka ne mogu imitirati složene lipidne sastojke mlijeka.
U majčinom mlijeku zastupljeni su svi vitamini topivi u mastima , a vitamini topivi u vodi imaju varijacije ovisno o fazi dojenja.
Na vrijeme rođena djeca imaju fiziološke zalihe želejza u jetri i hemoglobinu,a potrebe željeza kod djece dovoljne su za prvih 6 mjeseci. Na koncentraciju željeza u dojenom mlijeku ne utječe majčina prehrana niti majčin status željeza. 50%željeza apsorbira iz dojenog mlijeka, 7% iz pripremljenih formula, a 4% iz žitarica za bebe.
U majčinom mlijeku prisutni su i stanični elementi (limfociti,neutrofili,makrofagi….) ali i hormoni,dok se uloga matičnih stanica još istražuje. Upravo zbog dinamičnog i složenog sastava ,koji se individualno prilagođava potrebama svakog djeteta majčino mlijeko treba biti imperativ u hranjenju dojenčadi.
A do kada dojiti – do kada majka i dijete to žele!
Andreja Novak bacc. med.techn., IBCLC
Literatura:
Čikeš-Čulić V., Biokemija humanog mlijeka,Suvremena saznanja o laktaciji i dojenju,Split2011:3-12
Podgorolec,Brajnović,Zaputović,Kiralj,Majčino mlijeko najbolji je izbor prehrane za novorođenče i dojenče,Sestrinski glasnik2016;21:33-40
Ballard O, Morow A., Human Milk Composition ,Pediatr Clin North An.2013.February60:49-74
Krešić G. i sur. Majčino mlijeko,Mljekarstvo 2013. 63:158-171
Svakog prvog četvrtaka u mjesecu, već 6 godina, okuplja se Grupa za potporu dojenju “Slonići” u Koprivnici.
Naša druženja od ove godine nastavili smo u novom prostoru, u Domu zdravlja.Posebno nas vesele dolasci u grupu tek novorođenih beba (kao što je to danas bio slučaj, novorođenče staro 3 tjedna), ali i sudjelovanje u radu grupe mama koje nam donose svoja pozitivna i dugotrajna iskustva u dojenju i čiji mališani već sigurno koračaju na svojim nožicama.
Lijepi pozdrav iz Koprivnice
Andreja i Sanja, voditeljice grupe “Slonići”!
Ostavite odgovor