Moto obilježavanja Međunarodnog tjedna dojenja 2021.g. ističe značaj dojenja za život, zdravlje i dobrobiti koje ono donosi ženama, djeci, obiteljima pa tako i cijeloj naciji.
Naglašava se važnost javnozdravstvenog pristupa dojenju koji je potreban za izgradnju dostupnije podrške u svakodnevnim ali i kriznim situacija.
Pandemija COVID-19 djelovala je na razvoj velikih izazova za cijelu globalnu zajednicu.
Osiguravanje potrebnih uvjeta za život, zdravlje i dobrobiti za sve nas je važnije nego ikada do sada.
Dojenje je temelj za život i daje doprinose za kratkoročno i dugoročno zdravlje, dobroj prehrani i sigurnosti hrane u svakodnevnim ali i izvanrednim situacijama.
Dojenje je i ljudsko pravo koje treba biti poštovano, štićeno i osigurano.
Javnozdravstveni pristup dojenju model je gdje Vlada i ostali dionici društvene zajednice zajednički stvaraju okruženje u kojem se štiti dojenje što je vitalni dio zaštite i podrške dojenju.
Na taj način se zaštita dojenja prepoznaje kao zajednička odgovornost u provođenju aktivnosti koje su utemeljene na dokazima i koje su dokazale osiguravanje uspješne podrške u dojenju.
Odgovarajuće promjene u primjeni politika i praksa stvara potrebne promjene u svakodnevnom životu roditelja dojene djece.
To zahtjeva ulaganja u zdravstvene servise kako bi osoblje steklo potrebne vještine i imalo vremena i stručnosti u pružanju visokokvalitetne podrške i njege. Potrebno je donijeti i zakone koji podržavaju i štite majke i očeve u ostvarivanju prava na rodiljni i roditeljski dopust.
Drugi zahtjev je potpuna implementacija Međunarodnog pravilnika o prodaji i marketingu zamjena za majčino mlijeko i dodatne Rezolucije SZO – KOD-a.
Dokazi upućuju da multisektorska strategija Javnog zdravstva utječe na unapređenje i razvoj viših stopa dojenja.
Ove dvije strategije potrebno je usvojiti, zastupati i provoditi.
COVID-19 pandemija utjecala je i pozitivno i negativno na dojenje.
Radi zatvaranja i ograničenja u kretanju, roditelji su imali vremena biti kod kuće i usredotočiti se na brigu i njegu svoje djece.
S druge strane, došlo je do razdvajanja majki i djece zbog percipiranog rizika od prijenosa koronavirusa, što je bila praksa u mnogim zemljama.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča zajednički boravak majke i djeteta, jer dojenje i u ovim uvjetima je sigurno za dijete uz pridržavanje potrebnih mjera i ujedno sprečava razvoj više stope smrtnosti novorođenčadi.
Promicanje zajedničkog i međuprofesionalnog timskog rada u zdravstvenom sustavu te povezivanje sa zdravstvenim djelatnicima i skupinama u zajednici, pomoći će u stvaranju čvrste podrške obiteljima koje se susreću sa dojenjem i izazovima koje ono može donijeti tijekom prvih 1000 dana!
Svi zdravstveni djelatnici koji sudjeluju u pružanju zdravstvene skrbi za majku i dijete trebali bi biti educirani i obučeni za pružanje podrške u dojenju; o KOD-u i postojećim sukobima interesa.
Nepodržavajuće društvene norme, tradicionalna praksa hranjenja i agresivan marketing razvijen i dopušten na razini zajednice ima loši utjecaj na razvoj optimalnog dojenja.
Suradnja između različitih aktera u zajednici također može pomoći u zaštiti i potpori dojenja za sve obitelji.
Izvor:
WABA
www.worldbreastfeedingweek.org
Pripremila:
Dinka Barić