Svjetski dan zdravlja 2018.

Posted by od Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja Dojenje HUGPD 7. travnja 2018 8 min čitanja 1.1k pregleda
Dan zdravlja

Univerzalna zdravstvena zaštita – svakome, svugdje!

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) želi osigurati mogućnost poštivanja načela da svi ljudi trebaju biti u stanju ostvariti svoje pravo na najvišu moguću razinu zdravlja. Obilježavanjem svjetskog dana zdravlja 2018 želi se naglasiti temeljna važnost ostvarivanja univerzalne zdravstvene zaštite te osiguravanjem zdravlja i dobrobiti za sve ljude u svim zemljama svijeta.

La Leche Liga International (LLLI) i Svjetsko udruženje za dojenje (WABA) obilježavaju ovogodišnji svjetski dan zdravlja 2018. uz naglašavanje važnosti ostvarivanja univerzalnosti u ostvarivanju zdravstvene zaštite a što doprinosi ostvarivanju svih ciljeva održivog razvoja (SDGs).

Dojenje je važan čimbenik u ostvarivanju svih postavljenih ciljeva održivog razvoja SDG-a i sastavni je dio jednakosti u ostvarivanju zdravstvene zaštite. Ovogodišnji Svjetski tjedan dojenja (WBW) usredotočen je na dojenje kojim se ono naglašava kao Temelj života.

Dojenje i ljudsko mlijeko jesu biološka norma za zdrav početak života svakog čovjeka, čime se osigurava optimalno zdravlje i kod djece ali i kod majki koje doje.

Pružanje dostupnosti zdravstvene zaštite omogućuje da mala djeca i njihovi roditelji imaju pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, osobito u prenatalnom razdoblju ali i nakon poroda, jer je takva skrb neophodna kako bi im se pomoglo da dobiju najboju potrebnu podršku za uspješno uspostavljanje dojenja.

Dojenje će osigurati dojenčad i maloj djeci jednaku mogućnost dobrog starta u život i zdravlje u svim zemljama neovisno o postojećoj dohodovnoj razini. Dojenjem se osigurava optimalna prehrana u ranom djetinjstvu i ranim godinam života svakog djeteta te se smanjuje teret pothranjenosti (Scherbaum & Srour, 2016).

Također, dojenjem se povećava sigurnost hrane za novorođenčad i malu djecu te se smanjuje rizik od gladi ispunjavanjem svakog od kriterija za sigurnost hrane “dostupnost, pristupačnost, upotreba i stabilnost opskrbe hranjivo prikladnih i prihvatljivih količina hrane” (Salmon, 2015).

Dojenje štiti od proljeva, respiratornih i drugih infekcija, koje mogu biti kobne. Djeca koja su dojena dulje vrijeme imaju boljii kognitivni razvoj i smanjeni rizik za pojavu uobičajenih bolesti od one djece koja su dojena kraće razdoblje (Victora et al., 2016).

Dojenjem se utječe na bolje zdravlje majki, smanjuje se rizik za razvoj karcinoma dojke i jajnika [Victora et al., 2016], i kardiovaskularnih bolesti [Peters et al., 2017].

Majke koje će uspjeti ostvariti svoje ciljeve vezano za dojenje imati će manji rizik za razvoj postnatalne depresije [Borra et al 2015].

Što dojenje duže traje,veće su prednosti za sve.

Nedojenje je povezano s značajnim globalnim ekonomskim opterećenjem, uključujući i procjenu troškova od 14,2 milijarde USD zbog prijevremene smrti u SAD-u [Bartick, 2017].

Više stope dojenja mogle bi utjecati na uštedama u troškovima zdravstvene zaštite u zemljama širom svijeta (npr. 223,6 milijuna američkih dolara u Kini i 6,0 milijuna dolara u Brazilu [Rollins i sur., 2016]; i 118 milijuna dolara u Indoneziji [Siregar i sur., 2018]).

Procjena ukupnih ekonomskih gubitaka iz kognitivnih deficita koji su povezani sa ne dojenjem iznose 302 milijardi USD godišnje (0,49% bruto nacionalnog dohotka, BND) [Rollins, et al., 2016].
Ono što je najvažnije, dojenje spašava živote.

Životi  823.000 djece mogli bi biti spašeni svake godine, kao i 20.000 života majki ukoliko bi se povećale stope dojenja [Victora et al., 2016].

Majke i mala djeca trebaju dobiti potrebnu podršku i skrb od obitelji, zajednice, zdravstvenog sustava, poslodavaca i vlada kako bi mogle ostvariti duljinu trajanja dojenja koju žele.

Osigurana dostupnost zdravstvene zaštite utjecati će na bolje uvjete za zdravlje majke i djeteta kroz adekvatniji pristup i bolju kvalitetu prenatalne skrbi, rađanje u Rodilištima prijatelji djece [Ogbo i dr., 2015], te daljnji nastavak pružanja podrške dojenju u zajednici.

Dojenje i univerzalna zdravstvena zaštita zajedno se nadopunjuju.

Elementi adekvatne perinatalne zdravstvene zaštitie i adekvatne skrbi u rodilištu za majke ključni su za osiguravanje kvalitetne zdravstvene skrbi dok dojenje pruža temelj optimalnog zdravlja za novorođenčad, malu djecu i odrasle.

Dojenjem i stvaranjem dostupnosti potrebne zdravstvene skrbi moguće je pružiti potrebnu podršku obiteljima kako bi mogle “ostvariti svoje pravo na najvišu moguću razinu zdravlja”.

Izvor: Joint WABA/LLLI statement in celebration of World Health Day 2018

Pripremila: Dinka Barić

 

Reference:
1.     Bartick, M. C., Schwarz, E. B., Green, B. D., Jegier, B. J., Reinhold, A. G. et al. (2017). Suboptimal breastfeeding in the United States: Maternal and pediatric health outcomes and costs. Maternal Child Nutrition, 13: 12366
2.     Borra, C., Iacovou, M., & Sevilla, A. (2015). New evidence on breastfeeding and postpartum depression: The importance of understanding women’s intentions. Matern Child Health J.;19(4):897-907. doi: 10.1007/s10995-014-1591-z.
3.     ImprovingBirth. (2016). Mother-Friendly Childbirth Initiative.
4.     National Institutes of Health (NIH, 2017). What are the benefits of breastfeeding? https://www.nichd.nih.gov/health/topics/breastfeeding/conditioninfo/benefits
5.     Ogbo, F. A., Agho, K. E., & Page, A. (2015). Determinants of suboptimal breastfeeding practices in Nigeria: Evidence from the 2008 demographic and health survey. BMC Public Health, 15:259. doi: 10.1186/s12889-015-1595-7.
6.     Peters, S. A. E., Yang, L., Guo, Y., Chen, Y., Bian, Z. et al., & the China Kadoorie Biobank Collaboration Group. (2017). Breastfeeding and the Risk of Maternal Cardiovascular Disease: A Prospective Study of 300,000 Chinese Women. JAHA. doi : 10.1161/JAHA.117.006081.
7.     Rollins, N. C., Bhandari, N., Hajeebhoy, N., Horton, S. Lutter, C. K., et al. (2016). Why invest, and what it will take to improve breastfeeding practices? The Lancet, 387: 491-504. doi.org/10.1016/S0140-6736(15)01044-2.
8.     Salmon, L. (2015). Food security for infants and young children: An opportunity for breastfeeding policy? International Breastfeeding Journal, 10:7. doi:10.1186/s13006-015-0029-6.
9.     Scherbaum, V., & Srour, M. L. (2016). The role of breastfeeding in the prevention of childhood malnutrition. In Biesalski H. K., Black R. E. (Eds): Hidden Hunger. Malnutrition and the First 1,000 Days of Life: Causes, Consequences and Solutions. World Rev Nutr Diet. Basel, Karger, 2016, vol 115, pp 82-97. doi.org/10.1159/000442075.
10.   Shakya, P, Kunieda, M. K., Koyama, M., Rai, S. S., Miyaguchi, M., et al. (2017). Effectiveness of community-based peer support for mothers to improve their breastfeeding practices: A systematic review and meta-analysis. PLOS ONE 12(5): e0177434. doi.org/10.1371/journal.pone.0177434
11.   Siregar, A. Y. M., Pitriyan, P., & Walters, D. (2018). The annual cost of not breastfeeding in Indonesia: The economic burden of treating diarrhea and respiratory disease among children (< 24mo) due to not breastfeeding according to recommendation. International Breastfeeding Journal, 13:10. doi: 10.1186/s13006-018-0152-2.
12.   Victora, C. G., Bahi, R., Barros, A. J., França, G. V., Horton, S., et al. (2016). Breastfeeding in the 21st century: Epidemiology, mechanisms, and lifelong effect. The Lancet; 387: 475-490 doi.org/10.1016/S0140-6736(15)01024-7.
13.   World Alliance for Breastfeeding Action. (WABA, 2018). WARM CHAIN of Support for Breastfeeding.
14.   World Health Organization. (2009).Baby-friendly Hospital Initiative: Revised, Updated and Expanded for Integrated Care. Section 3: Breastfeeding Promotion and Support in a Baby-friendly Hospital, a 20-hour course for maternity staff
15.   World Health Organization. (2018). Key messages for World Health Day 2018
16.   World Health Organization. (2018). Increasing breastfeeding could save 800 000 children and US$ 300 billion every year.